14. Moj književni rad

Laszowski, neumoran u svemu, osobito u pisanju, stvarao je čitav život, a publicirao pune 64 godine. Osobni fond Emilija Laszowskog u Hrvatskom državnom arhivu prepun je rukopisne ostavštine (Dnevnika, autobiografskih zapisa, rukopisa, bilješki, opaski, napomena…), dok njegov „književni“ (publicistički) opus obuhvaća oko 4000 tiskanih jedinica – članaka, crtica, rasprava, osvrta i priloga, knjiga i brošura. Zapravo, do danas se ne može utvrditi točan im broj i njegova bibliografija još nije potpuna. Velimir Deželić st. objavio je u povodu tridesete obljetnice spisateljskog rada Emilija Laszowskog bibliografiju njegovih radova.

14.1: Emilije Laszowski

O 25. godišnjici njegovoga književnoga rada (10. II. 1889. – 10. II. 1914.), Velimir Deželić  st. / Zagreb, 1914.

MGZ

14.2: Bibliografija književnoga rada Emilija Laszowskoga

(1889. – 1929.), uredio Velimir Deželić  st. / Zagreb, 1930.

MGZ

 

14.3: Jedan literarni jubilej

Stevo Petrović // Narodne novine, 1914.

NSK

14.4: Svomu Velikomu Meštru Emilu pl. Laszowskomu  prigodom 25. godišnjice književnoga rada srdačno čestitaju Braća Hrvatskoga zmaja

Diploma, Zagreb, 1914.

OL

14.5: Moj književni rad

Emilij Laszowski

HDA

Prvi objavljeni rad mladoga Laszowskog, prema dostupnim popisima, bio je članak povijesne tematike, Brlog na Kupi i njegovi gospodari, koji je 1889. izašao u tri nastavka u karlovačkom tjedniku Svjetlo. No „neslužbeno“, njegov prvi objavljeni rad bila je pjesma Ljubim…, tiskana 1885. u broju 23-24 zadarskog lista Iskra, za čije objavljivanje ili nije znao ili nije mario.

14.6: Brlog na Kupi i njegovi gospodari

napisao Emilij Laszowsky // Svjetlo, 1889.

Rad je izlazio u brojevima od 10. i 24. veljače, 3., 10., 17. i 31. ožujka, ali nije dovršen nakon toga.

NSK

Prvi rad za koji je dobio i „honorar“ bio je povijesni pregled razvoja grada Ribnika tiskan 1892.  u Narodnim novinama. Laszowski ga je posvetio J. Gállu i njegovoj supruzi, vjerojatno naručitelju teksta, a koji ga je pak, oduševljen pročitanim, nagradio s 20 forinta. Rad je 1893. objavio i kao brošuru Ribnik: historička studija.

14.7: Ribnik

Laszowski // Narodne novine, 1892.

Objavljivan je u deset nastavaka, od broja 214, od 20. rujna, do broja 230, od 8. listopada 1892.

NSK

Pisao je zato što je želio, ali i jer je morao – da bi osigurao egzistenciju sebi i obitelji. S velikom energijom, privatno i profesionalno širokih interesa, pisao je o svemu, ipak, najviše o prošlosti Zagreba, Zrinskim i Frankopanima, hrvatskim povijesnim toponimima i heraldici. Odrastanje i odgoj u povijesnom Brlogu pored Ozlja sigurno su „pogurali“ Laszowskog prema povijesnim temama, a kasnije su na formiranje povjesničara u njemu, golemi utjecaj imali velikani hrvatske historiografije – Radoslav Lopašić, Ivan Krstitelj Tkalčević i Tadija Smičiklas.

14.8: Radni stol Emilija Laszowskog

Fotograf nepoznat, oko 1920.

iz: ELS

14.1: Diljem naše mile domovine

Prvo desetljeće publicističkog djelovanja bilo je u najvećoj mjeri obilježeno „mjestopisnim“ radovima, tj. tekstovima o toponimima hrvatske prošlosti – utvrdama, gradovima, dvorcima, najprije o onima u blizini rodnog kraja, a onda i u cijeloj Hrvatskoj. Pisao je o mnogim mjestima diljem domovine, primjerice o Domagoviću, Bubnjarcima, Lipovcu, Desincu, Oštarijama kod Ogulina, Modrušu, Brinju, Hreljinu, Iloku, Bosiljevu, Cetinu, Novigradu, Belaju, Ogulinu, Zrinu i Kraljevici, Tounju i drugima. Svoj golemi doprinos oživljavanju zaboravljenih, a za hrvatsku prošlost značajnih mjesta i krajeva, okrunio je 1902. objavljivanjem prvog sveska Hrvatske povijesne građevine.

14.1.3: Brlog Vienac, 1896. HDA

14.1.1: Hrvatske povijesne građevine

Emilij Laszowski / Zagreb, 1902.

Laszowski ih je planirao objaviti u više svezaka, no zbog velikih troškova tiska i nedostatka novca, djelo je nažalost ostalo na objavljenom prvom svesku. U njemu je surađivao s J. Barlèom, V. Deželićem st. i M. Šenoom te objavio tridesetak opisa gradova, samostana, crkava i utvrda.

MGZ

14.1.2: Oko Kupe i Korane: mjestopisne i povjestne crtice / Radoslav Lopašić, dopunio Emilij Laszowski / Zagreb, 1895. Za Laszowskog je Radoslav Lopašić bio svojevrstan uzor i podupiratelj u bavljenju povijesnom tematikom. Na Lopašićevu zamolbu, upućenu nekoliko tjedan prije smrti, Laszowski je priredio njegov rukopis za tisak, opremio ga fotografijama te povijesnom kartom koju je izradio s Milanom Šenoom, a dodao je i vlastite tekstove. HathiTrust Digital Library

14.1.4: Grad Brlog i njegova okolina

Emil Laszowski // Hrvatski planinar, 1899.

HPS

14.1.5: Samobor

Napisao Emilij Laszowski // Vienac, 1899.

MGZ

14.1.6: Povjestna crtica o Božjakovini

E. L. // Narodne novine, 1911.

HDA

14.1.7: Rakovica

Topografska historijska crtica. E. Laszowski // Omladina, 1921.

HDA

14.1.8: Bribir vinodolski

Laszowski // Omladina, 1922.

HDA

14.1.9: Gorski kotar i Vinodol

Dio državine knezova Frankopana i Zrinskih: mjestopisne i povjesne crtice. Napisao Emilij Laszowski / Zagreb, 1923.

KGZ

14.1.10:
Grad Ozalj i njegova okolina
Mjestopisne i povijesne crtice napisao Emilij Laszowski / Zagreb, 1929.

MGZ

14.1.11: Stara gradina u Plješivici

Laszowski // Novosti, 1936.

HDA

14.1.12: Stari lički gradovi

Napisao Emilij Laszowski / Zagreb, 1941.

MGZ

14.2: Turopoljski Livije

Zaokupljen drugim temama i poslovima, u prva dva desetljeća 20. st. Laszowski u novinama i časopisima više ne objavljuje previše „mjestopisa“. No opet, u tom razdoblju nastaju dva njegova možda najznačajnija djela. Od 1904. do 1908. samostalno je sabrao i priredio četiri sveska zbirke arhivskih izvora Povjesni spomenici plem. općine Turopolja nekoć „Zagrebačko polje“ zvane, a dvije godine poslije, od 1910. do 1924., na temelju tih izvora, piše i izdaje povijest općine u tri sveska, pod nazivom Povijest plem. općine Turopolja nekoć Zagrebačko polje zvane. Laszowskog je na taj angažman pozvao tadašnji turopoljski župan Ljudevit Josipović, a općina je izdašno financirala cjelokupno izdavanje djela, i Laszowskog – zainteresiranoga za povijest Turopolja, ali i potrebitoga za dodatnim izvorom prihoda. Plemenitaška općina Turopolje bila je jedina u Hrvatskoj koja se mogla pohvaliti takvim djelima, a Laszowskog je August Šenoa prozvao „turopoljskim Livijem“.

14.2.1: Turopoljski župan Ljudevit Josipović

Iz: Povijest plem. općine Turopolja nekoć Zagrebačko polje zvane: sv. 2

14.2.2: Naslovnica I. sveska Povijesnih spomenika plem. općine Turopolja

U četiri sveska, na preko 2000 stranica sadržano je 1267 dokumenata. Drugi svezak izdane je 1905., treći 1906., a četvrti 1908. godine.

MGZ

14.2.3: Povijest plem. općine Turopolja nekoć Zagrebačko polje zvane

Uredio, napisao i troškom iste općine izdao Emilij Laszowski, uz suradništvo Janka Barlèa, dra. Velimira Deželića i dra. Milana Šenoe / Zagreb, 1910.

MGZ

14.2.4: Crkvena desetina u Turopolju

Odlomak iz povijesti Turopolja. Piše E. Laszowski // Katolički list, 1911.

HDA

14.2.5: Progon vještica u Turopolju

Kulturno-historijski prikaz. Napisao Emilij Laszowski / Zagreb, 1914.

KGZ

14.3: Najvrsniji čitač starih isprava

Razlozi za veliki doprinos Laszowskog u publiciranju arhivskih izvora su višestruki – ponajprije volja, zatim bivanje na izvoru, a sigurno mu nije odmoglo znanje latinskog jezika. Velimir Deželić st. napisao je:

…„čudovištu od djeteta“, koje u Brlogu bolje latinski u šestoj godini života govori od starih latinaca. To sam čudovište poslije upoznao. Bio je to moj dragi Emilije. To pako znanje silno mu je pomoglo, te je danas jedan od najboljih čitača latinskih isprava i listina.

Usporedo s radom na turopoljskim izvorima, od 1896. do 1914. surađivao je Laszowski s Tadijom Smičklasom na prikupljanju, priređivanju i izdavanju zbirke isprava Diplomatički zbornik Kraljevine Hrvatske, Slavonije. Samostalno je sabrao i priredio zbirku isprava Habsburški spomenici Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, izdanu u tri sveska od 1914. do 1917. godine.

14.3.1 – 2: Diplomatički zbornik, sv. 12. i 13.

Sabrao T. Smičiklas / Zagreb, 1914. i 1915.

DiZbi.HAZU

14.3.3: Habsburški spomenici – predgovor 1. svesku

Uredio Emilij Laszowski / Zagreb, 1914. – 1917.

MGZ

Laszowski je, pored Diplomatičkih zbornika, naslijedio priređivanje još jedne velike periodičke zbirke izvora, a to su Povjestni spomenici slob. kralj. grada Zagreba priestolnice Kraljevine dalmatinsko-hrvatsko-slavonske. Poslije smrti Ivana Krstitelja Tkalčića, koji je do tada priredio 11 svezaka, grad Zagreb je prema njegovoj želji taj posao dodijelio Laszowskom, koji je od 1929. do 1949. sabrao, sredio i objelodanio arhivsku građu Zagreba iz 16. i 17. st. u sedam svezaka.

14.3.4: Ivan Krstitelj Tkalčić

Ivan Standl, Zagreb, oko 1880.

MGZ

14.3.5: Naslovnica 12. sveska Povijesnih spomenika slob. kralj. grada Zagreba

Zagreb, 1929.

MGZ

14.4: Kulturno-historičke crtice o Zagrebu

Laszowski je bio pravi povjesničar Zagreba. U zagrebačku prošlost zaljubio se zahvaljujući uzoru i prijatelju Ivanu Krstitelju Tkalčiću. Nastavljajući njegov rad, proučavajući i pišući o Zagrebu, ostao je u memoriji širih društvenih krugova upravo po tome zabilježen. Svojim pisanjem o Zagrebu obuhvatio je najrazličitije zagrebačke povijesne i kulturne teme. Najznačajnije njegova ostavština s ovog polja je djelo Stari i novi Zagreb: historičke i kulturno-historičke crtice o Zagrebu, izdano 1925. u izdanju Družbe „Braća hrvatskoga zmaja“. Bio mu je pisac, priređivač i urednik, a od 92 teksta, on je bio autor njih 60. Djelo je izlazilo u snopićima svakih 14 dana, a ukupno je izdano 10 snopića u 7 komada. Svojevrstan hommage ovom djelu može se smatrati zbornik Iz starog i novog Zagreba u izdanju Muzeja grada Zagreba.

14.4.1: Naslovnice snopića Stari i novi Zagreb

Odgovorni urednik E. Laszowski / Zagreb, 1925.

MGZ

14.4.2 – 5: Izbor priloga zagrebačke tematike objavljenih u časopisu Prosvjeta

Emilij Laszowski, 1896. – 1906.

MGZ

14.4.6 – 9: Izbor tekstova objavljenih u časopisu Vjestnik Kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog zemaljskog arkiva

Emilij Laszowski, 1900. – 1915.

MGZ

14.4.27: Kulturne crtice iz starog Zagreba

[m. p.] // Jutarnji list, 1923.

HDA

14.4.28: Prilog k povijesti zagrebačkog kazališta

Obzor, 1923.

HDA

14.4.29: Parnica protivvražjih ortaka“ u Zagrebu 1771. – 3.

E.24: L 99.L // Jutarnji list, 1923.

HDA

14.4.30: Zagrebačka građanska četa 1789 – 1813.
Laszowski // Jutarnji list, 1923.

HDA

14.4.31: Gradski računi g. 1560., Sabor u Zagrebu g. 1584.

Iz prošlosti grada Zagreba, E. L. // Novosti, 1928.

HDA

14.4.32: Zlatna bula grada Zagreba

Prijevod Zlatne bule // Hrvat, 1925.

HDA

14.4.33: Nalaz u katakombama sv. Marka
Laszowski // Jutarnji list, 1937.

HDA

14.4.34: Češko naselje kod Zagreba

Laszowski // Jutarnji list, 1939.

HDA

14.4.35: 700-godišnjica Zlatne bule

Laszowski // Nedjeljne viesti, 1942.

HDA

14.4.36: Podrietlo sela Gračani kod Zagreba

L. // Nova Hrvatska, 1943.

HDA

14.4.37: Gračani u srednjem vieku

Nova Hrvatska, 1943.

HDA

14.4.38: Gračani u XVI. stoljeću

L. // Nova Hrvatska, 1943.(?)

HDA

14.4.39: Po negdanjem potočiću Ilici dobila je svoje ime najživahnija zagrebačka ulica – Ilica

Emil Laszowski // Nova Hrvatska, 1943.

HDA

14.4.40: Kako je stari Zagreb palio kriesove na Markovom trgu o Ivanjdanu

L. // Nova Hrvatska, 1943.

HDA

14.4.41: Časne sestre Klarise doselile su se u Zagreb prije 300 godina

L. // Nova Hrvatska, 1943.

HDA

14.4.42: Vitežka igra „prstenac“

Stari zagrebački običaji, Emil Laszowski // Nova Hrvatska

HDA

14.4.43: Dr. Matija Križaj zemaljski liječnik u Zagrebu i njegova porodica

Laszowski, // Liječnički vijestnik, 1943.

HDA

14.4.44: Barbir cara Sigismunda bio je Zagrepčanin

L. // Nova Hrvatska, 1944.

HDA

14.5: Imao sam grad, grb i titulu

I sam rodom plemić, volio se baviti poviješću i genealogijom hrvatskog plemstva, biografijama znamenitih i uglednih osoba, a zanimala ga je heraldika i sfragistika, te je na svim tim područjima njegov rad bio plodonosan. Vlastitim sredstvima pokrenuo je 1903. specijalizirani časopis Vitezović, kojeg je i uređivao do 1905., kada je, iako prijeko potreban tek uskom stručnom krugu, ugašen zbog premalog broja pretplatnika.

14.5.2: Naslovnica časopisa Vitezović

mjesečnik za genealogiju, biografiju, heraldiku i sfragistiku. Urednik Emilij Laszowski / Zagreb, 1903.

HDA

14.5.1: Plemići Mikšići u Turnju

Laszowski // Svjetlo, 1894. Prvi objavljeni rodoslovni članak.

NSK

14.5.3: Na uvaženje!

Nakladnik i uredništvo. // Vitezović, 1904.

Uredništvo (Laszowski) moli čitatelje da prošire glas o vrijednosti časopisa svojim poznanicima, ne bi li se i oni pretplatili i spasili časopis.

HDA

14.5.4: Posljednji popis plemića Zagrebačke županije

Uredio E. Laszowski // Vitezović, 1904.

HDA

14.5.5: Pavao Ritter Vitezović kao heraldik i genealog

Napisao E. Laszowski // Vitezović, 1905.

HDA

14.5.6: Grbovi i pečati Zrinskih i Frankopana

Emilije pl. Laszowski // Posljednji Zrinski i Frankopani, 1907.

NSK

14.5.7: Porodica Tomašića

Historijsko-genealogijski prikaz. Napisao E. Laszowski / Zagreb, 1910.

MGZ

14.5.8: Prćija jedne Hrvatice godine 1644.

e. l. // Narodne novine, 1910.

HDA

14.5.9: Rodbinske sveze hrvatskih obitelji sa današnjom englezkom kraljicom

-w- // Narodne novine, 1910.

HDA

14.5.10: Iz prošlosti Vrbovca rodnoga mjesta hrvatskoga bana Petra grofa Zrinskoga

O 300-godišnjici njegovoga rodjena : (1621. – 1921.). Napisao Emilij Laszowski / Zagreb, 1921.

KGZ

14.5.11: Znameniti i zaslužni Hrvati

Uredništvo E. Laszowski / Zagreb, 1925.

Sadrži biografije najistaknutijih osoba iz hrvatske prošlosti. Laszowski je uredio ukupno 583 životopisa.

METELWIN

14.5.12: Gräfin Aurora, Veronika von Zrin

Vervasst von Emil von Laszowski, Drachbruder von Brlog, Grossmeister der “Brüder vom Kroat. Drachen” / Zagreb, 1927.

KGZ

14.5.13: Grof Ivan Zrinski, sin sigetskoga junaka

Laszowski / Zagreb, 1934.

ZMO

14.5.14: Adam Grof Zrinski

(1662.-1691.) : biogravske studije : predavanja u Družbi 12.V.1937. E. Laszowski / Zagreb, 1937.

KGZ

14.5.15: Kakav će biti grb Banovine Hrvatske

razgovor s Emilijom Laszowskim // Jutarnji list, 1939.

HDA

14.5.16: Obitelj Gregorijanečkih

Emilij Laszowski // Hrvatsko kolo, 1942.

MGZ

14.6: Široka lepeza interesa

Nemoguće bi bilo svrstati u tek nekoliko kategorija sve što ga je zanimalo i o čemu je Laszowski pisao – veliki dio zbog vlastite znatiželjne prirode i interesa, a poneki rad i po narudžbi. Bavio se još on i gospodarskim temama, ponajprije je pisao o povijesnom razvoju rudarstva, napisavši dva sveska Rudarstva u Hrvatskoj. Pisao je o povijesti ovčarstva, hrvatskim lukama, armenskoj književnosti… Ponešto je objavio i o arhivima i arhivističkoj struci, o privatnom životu, ali i o Družbi. Dotakao se i lijepe književnosti – većinom su takvi uradci razasuti u rukopisima, no neki su i objavljeni. Teško je sve nabrojati. Osim svojeg časopisa Vitezović, uređivao je i druge – Prosvjetu, Vjesnik Kr. državnog arkiva u Zagrebu, Hrvatski zmaj. Pretjerano bi bilo reći da je baš sve što je napisao briljantno, no sigurno je to da je sav rad utemeljio na izvornoj arhivskoj građi, pa utoliko, uz začudnost velikog broja i širine, njegova djela imaju trajnu vrijednost. 

14.6.1: Naslovnice knjiga Rudarstvo u Hrvatskoj

Napisao Emilij Laszowski / Zagreb, 1942. i 1944.

MGZ

14.6.2: Nešto o hrvatskim lukama

L. // Prosvjeta, 1901.

MGZ

14.6.3: Članak u novinama o rudarenju na Medvednicipredavanju koje je Laszowski održao 5. 11. 1940. u Društvu Zagrepčana

Hrvatski dnevnik, 1940.

HDA

14.6.4: Armenska književnost XIX. vieka

L. Sz. // Hrvatstvo, 1905.

HDA

14.6.5: Povjestni razvoj Sibirije

Priredio Emilij Laszowski // Prosvjeta, 1903.

MGZ

14.6.6: Stara hrvatska lovačka pjesma

E. Laszowski // Zelena pošta

HDA

14.6.7: Zmajska družba kralja Sigismunda

Napisao i predavao družbi „Braće hrvatskoga zmaja“ u Zagrebu, dne 23. siječnja 1907. Emilij Laszowski /Zagreb, 1907.

KGZ

14.6.8 – 11: Hrvatski zmaj

Glasilo Društva Braće hrvatskoga zmaja / odgovorni urednik E. Laszowski / Zagreb, 1917., 1918., 1925.

DBHZ

Skip to content