10. Drugi muzeji

Tuj se bo nalaze knjige, poredane na policah, koje je sakupio i rabio pokojni Filip Šuflaj… U toj biblioteci našao bi učenjak i strukovnjak mnogo liepa i zanimiva; jer je u njoj ujedno po razmješteno staro oružje, što se je našlo u Brlogu i okolici, dapače ima, rekao bi, unica svojevrsti. Ako se dobro sjećam, ja sam pred mnogo godina vidio u zagrebačkom muzeju oružja i znamenitosti, koje je rodoljubni Filip Šuflaj tomu zavodu poklonio; ali veći dio je svakako u Brlogu ostavljeno. Tako ima taj oklopa, kaciga, pušaka, sabalja, bodeža, mačeva, kubura raznog oblika, razne dobe. …U biblioteci nalazi se i neki meteor, mislim da je pao u briložkoj okolici, zatim imade sbirka novaca, kojoj ja nemogu ocieniti vrijednost. Kad uz to spomenem one mnoge slike po dvoru, što vjerske, što mitologičke naravi, razne portrete, to je jasan dokaz, da je Filip Šuflaj bio na velikom stupnju izobraženja… 

10.1: Kaciga i oklop za prsa, iz ostavštine Filipa Šufflaya, u stalnom postavu Muzeja grada Zagreba

Fotografirala M. Bušić, Zagreb, 2024.

MGZ

Sabiranje i čuvanje predmeta kulturno-historijske vrijednosti, briga za baštinu, ali i darovanje predmeta muzejima, bile su okolnosti u kojima je Laszowski odrastao.

Čak i kada je osnovao muzej za kojeg je trebalo prikupiti predmete, kada je mogao biti „sebičan“ i sve predmete usmjeravati prema novoosnovanom muzeju, Laszowski nije odstupao od svojih načela i nije zadržavao predmete koji po svojim značenjima pripadaju području skupljanja nekih drugih muzeja.

Najvrjednijom svojinom smatrao je veliku zbirku oružja i knjižnicu. Za oružje je u svojim zapisima naveo da ga je na molbu dr. Brunšmida prodao Arheološkom muzeju, 26. ožujka 1898. za 100 forinti. Laszowski je Arheološkom muzeju predmete i darovao, a zadnja zabilješka Laszowskog o donaciji predmeta ovom muzeju datirana je 16. travnja 1947., kada uz donaciju pisama Bude Budisavljevića i Mije Sabljara bilježi da je pisma kupio od Abela Lukšića, 1891. godine, a Lukšić ih je kupio od udove Ivana Kukuljevića.

Od Abela Lukšića, također iz ostavštine Kukuljevića, kupio je 1892. i korice misala remetskog samostana, koje je  poklonio Muzeju grada Zagreba

10.2: Bilješka o donaciji Arheološkom muzeju

Zagreb, 16. travnja 1947.

HDA

10.3: Arheološki muzej u Zagrebu

 V. Horvat, 1939.

MGZ

10.4: Korice i okovi misala; detalj – zabilježba E. Laszowskog

Fotografirao M. Gregl, 2024.

Korice misala remetskog samostana. Iz zbirke I. Pl. Kukuljevića. Kupio medju ostalim stvarima od Abela Lukšića, koji je prodavao iza smrti Kukuljevićeva njegove preostale starine.

21. 09. 1892. Laszowski

MGZ

Laszowski je kao promicatelj Etnografskog muzeja imenovan povjerenikom Etnografskog odjela Hrvatskoga narodnog muzeja u Zagrebu. Bio je donator Etnografskog muzeja, Kazališnog arhiva Narodnoga kazališta Zagreb, Konzervatorskog zavoda u Zagrebu, Prirodoslovnog muzeja, Samoborskog i Varaždinskog muzeja. Muzeju za umjetnost i obrt Laszowski je darovao predmet iz obiteljske ostavštine – djedov barometar izrađen u tvornici stakla u Osredku, a u današnjem Hrvatskom povijesnom muzeju čuvaju se mnogobrojni predmeti koje je Laszowski darovao. Laszowski je u obiteljskom naslijeđu imao ulaznice i kazališni program bečke provinijencije, koje je darovao Bečkom muzeju. 

10.5: Pogled na Etnografski muzej u Zagrebu

Fotograf nepoznat, oko 1910.

MGZ

10.6 – 7: Diploma i dopis o imenovanju Emilija pl. Laszowskog povjerenikom Etnografskog odjela Hrvatskoga narodnog muzeja u Zagrebu

Zagreb, 1922.

HDA

10.8: Zahvala Etnografskog odjela Hrvatskoga narodnog muzeja u Zagrebu E. Laszowskom za dar

Zagreb, 1922.

HDA

10.9: Hrvatsko narodno kazalište

Fotograf nepoznat, Zagreb, 1940.

MGZ

10.10: Zahvala na donaciji knjiga za kazališni arhiv Narodnoga kazalište u Zagrebu

Zagreb, 1939.

HDA

10.11: Korespodencija između arhitekta Stjepana Podhorskog, Emilija Laszowskog i Hrvatskoga državnoga konzervatorskog zavoda oko snimaka crkve u Oštarijama

Zagreb, 1938., 1945.

HDA

10.13: Zapis o donaciji Samoborskom muzeju

Zagreb, 1946.

HDA

10.12: Potvrda o darovanju okamina Prirodoslovnom muzeju u Zagrebu

Zagreb, 1946.

HDA

10.14: Koncept dopisa Muzeju grada Varaždina za donaciju litografije Varaždina

Zagreb, 1936.

HDA

10.15: Muzej za umjetnost i obrt

Fotograf nepoznat, Zagreb, 1935.

MGZ

10.16: Zahvala Muzeja za umjetnost i obrt na darovanom predmetu

Zagreb, 20. rujna 1943.

HDA

10.17: Hrvatski povijesni muzej

Fotograf nepoznat, Zagreb, oko 1928.

MGZ

10.18: Bočica

Plitvice, kraj 17. st.

Bočica je nalaz s arheološkog iskopavanja Gradine na Plitvičkim jezerima, koje je vodio Laszowski, i jedan je od mnogobrojnih predmeta koje je predao ili darovao Hrvatskom povijesnom muzeju.

HPM

10.19: Dopis koji Emilij Laszowski upućuje gradskom muzeju u Beču i nudi donaciju kazališnih programa i ulaznica bečke provinijencije iz 1829. i 1863.

Zagreb, 1929.

HDA

Jedan posebno vrijedan predmet Laszowski je darovao Prečasnom Prvostolnom Kaptolu – pismo Ivana Zrinskog, sina Petrova, rođaku Ivanu Šubiću Peranskom, u kojem ga moli da posreduje za očevo pomilovanje.

Ovo pismo je opremljeno staklenim dvostranim okvirom, a Laszowski u svom dopisu naglašava vrijednost predmeta:  Ovo dragocjeno pismo, neka se trajno čuva u riznici kao historička relikvija, a ujedno i svojina cijeloga hrvatskoga naroda.

Darovi Ratnom muzeju 1945. godine pokazuju još jednu veliku osobinu Laszowskog: praštanje. Naime, nakon što je smijenjen s petomjesečnog rada upravitelja Ratnog muzeja i arhiva, Laszowskom nije priznat umirovljenički status ravnatelja državnog arhiva i tim činom bio je doveden na rub egzistencije. Međutim, dvije godine poslije, Laszowski daruje predmete tom istom muzeju.

10.20 – 21: Koncept dopisa Laszowskog i odgovor Prvostolnoga Kaptola zagrebačkog oko donacije pisma Ivana Zrinskog

Zagreb, 1939.

HDA

10.22: Potvrda o darovanju predmeta Hrvatskom ratnom muzeju

Zagreb, 6. ožujka 1945.

HDA

Laszowski je imao značajnu ulogu u osnivanju muzeja u Koprivnici i Petrinji. Zahvaljujući pomoći Emilija Laszowskog i Vladimira Tkalčića, osnovan je i otvoren muzej u Petrinji 1937. Prilikom osnivanja, u vijeće petrinjskog muzeja imenovani su Matija Filjak i Milan Babić. Iz pisma kojeg je Matija Filjak, nekoliko godina poslije, uputio Laszowskom, može se iščitati kontinuirana stručna pomoć Laszowskog i zajednička briga oko muzejskih predmeta i muzeja, čija je zgrada 1943. porušena. Emilij Laszowski je surađivao i sa „zmajskim bratom“ iz Koprivnice dr. Leanderom Brozovićem. Laszowski, koji je već godinama ranije objavio niz povijesnih izvora iz povijesti Koprivnice, sada je Brozoviću prenosio znanje i iskustvo arhiviste, muzealca i utemeljitelja. Angažman i volonterski rad dr. Leandeara urodio je osnivanjem Muzej grada Koprivnice, koji je za javnost svečano otvoren 27. srpnja 1951. Leander Brozović je sve do svoje smrti 31. kolovoza 1962. godine obnašao funkciju prvog kustosa i ravnatelja ustanove.

10.23: Petrinja, Osnivanje gradskog muzeja

Novosti, 19. lipnja 1937.

HDA

10.24: Dopis Matije Filjka Emiliju Laszowskom

Petrinja, 19. srpnja 1943.

HDA

10.25: Muzej grada Koprivnice

Ilustrirani vjesnik, 1947.

HDA

Veliki angažman Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ i Laszowskog ogledao se u dugogodišnjem nastojanju i radu oko spašavanja, restauracije i revitalizacije bivših posjeda Zrinskih i Frankopana u Bakru i Karlovcu. Laszowski je imenovan članom Bakarskog odbora, a predavanjem o povijesti Bakra, važnosti grada i osnivanja muzeja, pridobio je mnoge Bakrane. Nadalje, izradio je koncept za bakarski muzej i knjižnicu koje je planirao smjestiti u kaštel, popisao je predmete koje je uočio u Bakru, a koje je bilo potrebno sačuvati za muzej, vodio je poslove obnove, ali i darovao predmete za Muzej. Istovremeno se angažirao oko obnove staroga grada na Dubovcu, s idejom da se osnuje Muzej grada Karlovca i u njemu smjesti. Obnovu staroga grada Dubovac preuzelo je Hrvatsko planinarsko društvo Martinšćak, s kojim je Laszowski dogovorio i održao predavanje Stari Karlovac i Dubovac. Dobrovoljni prilozi umjesto ulaznica prikupljani su za obnovu Dubovca.

10.27: Grad Bakar, izrezak iz časopisa Kulisa

Zagreb, 1933.

HDA

10.26: Braća Hrvatskoga Zmaja preuzimaju bakarski kaštel, Frankopanski grad u Bakru, Braća Hrvatskoga zmaja

Jutarnji list, Novosti, 1934.

HDA

10.28: Obavijest Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ Emiliju Laszowskom o osnivanju Bakarskog odbora i imenovanju za člana tog odbora

Zagreb, 20. listopada 1937.

HDA

10.29: Popis darova Emilija Laszowskog Bakarskom muzeju

Zagreb, 11. prosinca 1937.

HDA

10.30: Obnova historijskoga grada Bakra

Hrvatska straža, 8. prosinca 1937.

HDA

10.32: Skica za utemeljenje muzeja, knjižnice i arhiva u Bakru

E. Laszowski, 1937.

HDA

10.31: Osnova za Bakarski muzej i knjižnicu

E. Laszowski, 5. listopada 1937.

HDA

10.33: Popis predmeta za koje je Laszowski naveo da se trebaju sačuvati za muzej u Bakru

E. Laszowski, 6. ožujka 1938.

HDA

10.35: Važnost grada Bakra u prošlosti i muzej za grad Bakar, Vinodol i Gorski kotar

E. Laszowski / Jutarnji list, 1938.

HDA

10.34: Plakat predavanja E. Laszowskog

Zagreb,  1. ožujka 1938.

HDA

10.36: Karlovac po fotografiji

J. Hühn, 1860.

HDA

10.38: Muzej Karlovca, imao bi se urediti u staroj dubovačkoj gradini

Novosti, 1936.

HDA

10.39: Karlovac, Osnivanje muzeja u Karlovcu

Jutarnji list, 1937.

HDA

10.37: Karlovac – Dubovac, razglednica

HDA

10.40: Vijesti iz Karlovca, Osnivanje muzeja u Dubovcu

Jutarnji list, 1938.

HDA

10.41: Plakat predavanja E. Laszowskog

Karlovac, 1938.

HDA

10.42: Popis darova Emilija Laszowskog Muzeju grada Karlovca

E. Laszowski, 29. travnja 1939.

HDA

Skip to content