10. Drugi muzeji
Sabiranje i čuvanje predmeta kulturno-historijske vrijednosti, briga za baštinu, ali i darovanje predmeta muzejima, bile su okolnosti u kojima je Laszowski odrastao.
Čak i kada je osnovao muzej za kojeg je trebalo prikupiti predmete, kada je mogao biti „sebičan“ i sve predmete usmjeravati prema novoosnovanom muzeju, Laszowski nije odstupao od svojih načela i nije zadržavao predmete koji po svojim značenjima pripadaju području skupljanja nekih drugih muzeja.
Najvrjednijom svojinom smatrao je veliku zbirku oružja i knjižnicu. Za oružje je u svojim zapisima naveo da ga je na molbu dr. Brunšmida prodao Arheološkom muzeju, 26. ožujka 1898. za 100 forinti. Laszowski je Arheološkom muzeju predmete i darovao, a zadnja zabilješka Laszowskog o donaciji predmeta ovom muzeju datirana je 16. travnja 1947., kada uz donaciju pisama Bude Budisavljevića i Mije Sabljara bilježi da je pisma kupio od Abela Lukšića, 1891. godine, a Lukšić ih je kupio od udove Ivana Kukuljevića.
Od Abela Lukšića, također iz ostavštine Kukuljevića, kupio je 1892. i korice misala remetskog samostana, koje je poklonio Muzeju grada Zagreba
10.4: Korice i okovi misala; detalj – zabilježba E. Laszowskog
Fotografirao M. Gregl, 2024.
Korice misala remetskog samostana. Iz zbirke I. Pl. Kukuljevića. Kupio medju ostalim stvarima od Abela Lukšića, koji je prodavao iza smrti Kukuljevićeva njegove preostale starine.
21. 09. 1892. Laszowski
MGZ
Laszowski je kao promicatelj Etnografskog muzeja imenovan povjerenikom Etnografskog odjela Hrvatskoga narodnog muzeja u Zagrebu. Bio je donator Etnografskog muzeja, Kazališnog arhiva Narodnoga kazališta Zagreb, Konzervatorskog zavoda u Zagrebu, Prirodoslovnog muzeja, Samoborskog i Varaždinskog muzeja. Muzeju za umjetnost i obrt Laszowski je darovao predmet iz obiteljske ostavštine – djedov barometar izrađen u tvornici stakla u Osredku, a u današnjem Hrvatskom povijesnom muzeju čuvaju se mnogobrojni predmeti koje je Laszowski darovao. Laszowski je u obiteljskom naslijeđu imao ulaznice i kazališni program bečke provinijencije, koje je darovao Bečkom muzeju.
Jedan posebno vrijedan predmet Laszowski je darovao Prečasnom Prvostolnom Kaptolu – pismo Ivana Zrinskog, sina Petrova, rođaku Ivanu Šubiću Peranskom, u kojem ga moli da posreduje za očevo pomilovanje.
Ovo pismo je opremljeno staklenim dvostranim okvirom, a Laszowski u svom dopisu naglašava vrijednost predmeta: Ovo dragocjeno pismo, neka se trajno čuva u riznici kao historička relikvija, a ujedno i svojina cijeloga hrvatskoga naroda.
Darovi Ratnom muzeju 1945. godine pokazuju još jednu veliku osobinu Laszowskog: praštanje. Naime, nakon što je smijenjen s petomjesečnog rada upravitelja Ratnog muzeja i arhiva, Laszowskom nije priznat umirovljenički status ravnatelja državnog arhiva i tim činom bio je doveden na rub egzistencije. Međutim, dvije godine poslije, Laszowski daruje predmete tom istom muzeju.
Laszowski je imao značajnu ulogu u osnivanju muzeja u Koprivnici i Petrinji. Zahvaljujući pomoći Emilija Laszowskog i Vladimira Tkalčića, osnovan je i otvoren muzej u Petrinji 1937. Prilikom osnivanja, u vijeće petrinjskog muzeja imenovani su Matija Filjak i Milan Babić. Iz pisma kojeg je Matija Filjak, nekoliko godina poslije, uputio Laszowskom, može se iščitati kontinuirana stručna pomoć Laszowskog i zajednička briga oko muzejskih predmeta i muzeja, čija je zgrada 1943. porušena. Emilij Laszowski je surađivao i sa „zmajskim bratom“ iz Koprivnice dr. Leanderom Brozovićem. Laszowski, koji je već godinama ranije objavio niz povijesnih izvora iz povijesti Koprivnice, sada je Brozoviću prenosio znanje i iskustvo arhiviste, muzealca i utemeljitelja. Angažman i volonterski rad dr. Leandeara urodio je osnivanjem Muzej grada Koprivnice, koji je za javnost svečano otvoren 27. srpnja 1951. Leander Brozović je sve do svoje smrti 31. kolovoza 1962. godine obnašao funkciju prvog kustosa i ravnatelja ustanove.
10.23: Petrinja, Osnivanje gradskog muzeja
Novosti, 19. lipnja 1937.
HDA
Veliki angažman Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ i Laszowskog ogledao se u dugogodišnjem nastojanju i radu oko spašavanja, restauracije i revitalizacije bivših posjeda Zrinskih i Frankopana u Bakru i Karlovcu. Laszowski je imenovan članom Bakarskog odbora, a predavanjem o povijesti Bakra, važnosti grada i osnivanja muzeja, pridobio je mnoge Bakrane. Nadalje, izradio je koncept za bakarski muzej i knjižnicu koje je planirao smjestiti u kaštel, popisao je predmete koje je uočio u Bakru, a koje je bilo potrebno sačuvati za muzej, vodio je poslove obnove, ali i darovao predmete za Muzej. Istovremeno se angažirao oko obnove staroga grada na Dubovcu, s idejom da se osnuje Muzej grada Karlovca i u njemu smjesti. Obnovu staroga grada Dubovac preuzelo je Hrvatsko planinarsko društvo Martinšćak, s kojim je Laszowski dogovorio i održao predavanje Stari Karlovac i Dubovac. Dobrovoljni prilozi umjesto ulaznica prikupljani su za obnovu Dubovca.
10.27: Grad Bakar, izrezak iz časopisa Kulisa
Zagreb, 1933.
HDA
10.34: Plakat predavanja E. Laszowskog
Zagreb, 1. ožujka 1938.
HDA