6. Kako sam sabirao predmete?
Na čelo muzeja stao je Emilij Laszowski s prvom zadaćom: očuvati lokalno kulturno naslijeđe prikupljanjem i čuvanjem baštine u muzeju. Prikupljanje predmeta na početku 20. stoljeća nije se znatno razlikovalo od današnjih akvizicija, koje se i danas u velikoj mjeri temelje na darovima građana ili donacijama zbirki, a manjim dijelom na otkupima. Donacije muzealaca, prijatelja i poznanika, kao i donacije građana koji muzej smatraju dijelom osobne povijesti i identiteta, plod su aktivne suradnje muzejskih stručnjaka s građanima. Laszowski je bio svjestan potrebe muzealizacije zagrebačke prošlosti, ali i svakodnevice. Bio je jedan od prvih donatora i angažirao je i svoje prijatelje i poznanike. Na tragu moderne muzeologije i participativnog pristupa senzibilizirao je i angažirao građane za osnivanje muzeja i stvaranje njegova fundusa.
6.1. Darovi za novi muzej
Odmah nakon osnivanja muzeja i knjižnice, počeli su stizati prvi darovi. Nastojeći građane učiniti dionicima muzeja i intenzivirati prikupljanje građe, napisan je proglas, kojeg potpisuju predsjednik Emilij Laszowski i tajnik Stjepan Širola, Poziv i molba na donacije knjiga za knjižnicu i predmeta važnih za kulturu i historiju grada Zagreba za gradski muzej. U pozivu se navode vrste predmeta koje će se sakupljati, odnosno zbirke koje će se u muzeju formirati, po uzoru na Bečki muzej, kojeg je Laszowski u lipnju 1907. posjetio i proučio.
Dok su radovi adaptacije prostora iznad Kamenitih vrata bili u tijeku, građani su svoje darove mogli donijeti na kućne adrese potpisnika poziva: Velimira Deželića, Stjepana Širole i Emilija Laszowskog. Osim na kućnu adresu Laszowskog, u Visokoj ulici 4, donatori su mogli građu donijeti i u Kraljevski državni arhiv, radno mjesto Emilija Laszowskog.
6.1.1: Poziv i molba rodoljubivom građanstvu zagrebačkom za darovanje predmeta za muzej i knjiga za gradsku knjižnicu
Rukopis, potpisani Emilij Laszowski i Stjepan Širola, 2. rujna 1907.
HDA
6.1.2: Novinski članci u kojima se građani pozivaju na prikupljanje knjiga i predmeta za gradsku knjižnicu i muzej
Hrvatstvo, Agramer Tagblatt, 1907.
HDA
6.1.3: Zagreb po fotografiji
Julius Hühn, 1861.
Ova litografija prvi je predmet darovan gradskom muzeju, još prije njegova službenog osnutka, 4. ožujka 1907.
MGZ
6.1.4: Zemljovid Zagreba i okolice
1853. – 1854.
Zemljovid Zagreba i okolice darovao je karlovački kotarski predstojnik Franjo Šaban 18 dana nakon osnivanja Muzeja, 26. svibnja 1907.
MGZ
6.1.5: Visoka ulica oko broja 6
Gabrijel (Gabro) Pinter, oko 1900.
MGZ
6.1.6: Skica stana u Visokoj ulici 4, gdje je Laszowski stanovao od 1906. do 1908. godine i primao darove za gradski muzej i knjižnicu
E. Laszowski
HDA
Posebno napisana molba za donacijama poslana je i na niz pojedinačnih adresa književnih društava, korporacija i privatnika. Poziv i molba upućena građanima urodila je plodom. Predmeti su pristizali, a neobično veliki broj predmeta došao je u muzej 12. rujna 1907. godine, što je bilo objavljeno u dnevnim novinama. Ova praksa objavljivanja imena donatora bila je poticajna i dobro prihvaćena, a održala se dugi niz godina.
Novosti, 1907.
6.1.7: Molba za prikupljanjem knjiga i predmeta za gradsku knjižnicu i muzej
Zagreb, 1907.
MGZ
6.1.9: Poruka Stjepana Širole upućena Laszowskom vezana uz darovanje predmeta muzeju. Gđa Veršec darovala je 12. rujna 1907. predmete velike muzealne vrijednosti.
Zagreb, 1907.
Dragi Emile! Molim Te, pošalji, ili otidji k gospodji Veršec – na Markovu trgu (nad ljekarnom), dat će Ti jednu sliku za muzej. Reci, da Te je uputio na nju G. Mervar. Zdravo! Štef 6/9 1907.
HDA
6.1.10: Galerija redovnica, dar Jelke Veršec 12. rujna 1907.
Chatarina Rosenau, Zagreb, 1828.
MGZ
6.1.11: Galerija redovnika, dar Jelke Veršec 12. rujna 1907.
Chatarina Rosenau, Zagreb, 1828.
MGZ
6.1.12: Alegorijski prikazi, dar Jelke Veršec 12. rujna 1907.
Chatarina Rosenau, Zagreb, 1828.
MGZ
6.1.13: Plan kuće Veršec na adresi Opatička 1. – Kamenita 4
Dar Jelke Veršec. Ova kuća bila je porušena prilikom izgradnje Vladine palače, 1908.
MGZ
6.1.14-17: Raspeti Krist, Majka Božja, sv. Ivan Evanđelista i sv. Marija Magdalena
18. st.
Darovi Jelke Veršec gradskom muzeju, objavljeni u dnevnom tisku. Prilikom preuzimanja dara zabilježen je podatak da su kipovi pronađeni u prešnici (klet u kojoj se tiješti grožđe) u blizini Jastrebarskog. Naknadno je utvrđeno da kipovi potječu iz Župne crkve sv. Marka, a uklonjeni su prilikom prve restauracije crkve 1876. – 1882.
MGZ
6.1.14-17: Raspeti Krist, Majka Božja, sv. Ivan Evanđelista i sv. Marija Magdalena
18. st.
Darovi Jelke Veršec gradskom muzeju, objavljeni u dnevnom tisku. Prilikom preuzimanja dara zabilježen je podatak da su kipovi pronađeni u prešnici (klet u kojoj se tiješti grožđe) u blizini Jastrebarskog. Naknadno je utvrđeno da kipovi potječu iz Župne crkve sv. Marka, a uklonjeni su prilikom prve restauracije crkve 1876. – 1882.
MGZ
Emilij Laszowski bio je jedinstven donator predmeta s obzirom na broj i raznovrsnost predmeta koje je darovao. Među prvim donatorima bili su Emilijevi prijatelji i „braća“, suosnivač muzeja i knjižnice Velimir Deželić, kotarski predstojnik iz Karlovca Franjo Šaban, ravnatelj Kraljevskog državnog arhiva Ivan pl. Bojničić, knjižar Mirko Brayer, slikar Joso Bužan, Ljudevit Ivančan, Betika Deželić, Svetoslav Gaj, Marko Mikšić, zatim gradonačelnik Milan Amruš, gradski zastupnik i građevinar August Pisačić; susjedi tj. stanovnici ili vlasnici kuća u Kamenitoj ulici: Jelka Veršec, Vatroslav i Vjekoslav Vidović; arheolog Josip Brunšmid, Hrvatsko filatelističko društvo i mnogi drugi.
6.1.19: Popis predmeta koje je darovao Emilije Laszowski
Zagreb, 1907.
HDA
6.1.18: Latinski drveni križić
Zagreb, 1890. – 1905.
Dar Velimira Deželića, 12. rujna 1907.
MGZ
6.1.20: Osmerokutna posuda s poklopcem
poč. 17. st.
Među prvim predmetima koje je Emilije Laszowski darovao Gradskom muzeju je posuda od kositra. Ovu osmerokutnu posudu s poklopcem kupio je 1850. njegov djed Filip pl. Šufflay. Emiliju je ovaj predmet vjerojatno bio posebno drag, jer ga je podsjećao na djeda i voljeni Brlog.
MGZ
6.2. S dotacijom ili bez
Osim darom, planiran je i otkup predmeta za muzej, što je Gradsko zastupstvo već najavilo prilikom osnivanja muzeja i knjižnice:
…da može na teret iste dotacije, ukoliko preostane, sporazumno s klubom nabavljati predmete za muzej i knjige za knjižnicu…
Kako je obnova prostora premašila predviđene dotacije, Laszowski je od Gradskog poglavarstva tražio sredstva za otkup predmeta. Prodavatelji predmeta bli su: trgovac Schotten, bravar Gjuro Tudji, Marko pl. Mikšić, stolar Franjo Zavrlić, knjižari Mirko Brayer, T. Tomša, Sokol, pozlatar Franjo Turk, antikvar Otto Adler iz Kremsa, Gustav Horvat, Alfred Schlesinger i dr.
Događalo se da spašavanje baštine nije moglo čekati pravne i financijske procedure, pa je Laszowski često svojim novcima kupovao predmete za muzej. U pojedinim slučajevima naknadno mu je isplaćen novac, ali u većini slučajeva kupljene je predmete darovao muzeju.
6.2.1: Tabernakul s glavnog oltara Sv. Marka Evanđelista
Zagreb, 17. st.
Laszowski je od stolara Franje Zavrlića kupio ovaj tabernakul. Propitujući se o tom predmetu, saznao je i zapisao da je ovaj predmet Zavrlić kupio od Ženske kaznionice, što je bio dobar izvor potrage za predmetima iz crkve sv. Marka.
MGZ
6.2.2: Dokumentacija o kupnji predmeta za gradski muzej
Zagreb, 1907.
HDA
6.2.3: Predmetni karton BHZ 116
Zagreb, 1907.
MGZ
6.2.5: Predmetni karton BHZ 112
Zagreb, 1907.
MGZ
6.2.4: Veliki križ s tornja katedrale u stalnom postavu Muzeja grada Zagreba
MGZ
6.2.6: Ključevi
Fotograf J. Vranić, Zagreb, 1997.
MGZ
6.2.7: Dopis Emilija Laszowskog Gradskom poglavarstvu za povrat sredstava utrošenih za nabavu predmeta za muzej
Zagreb, 1908.
HDA
6.2.8: Nalog Gradskog poglavarstva Gradskoj blagajni za isplatu sredstava za nabavljene predmete za muzej
HDA
6.2.9: Zapisi o predmetima koje je Emilij Laszowski kupio i darovao gradskom muzeju / Iskaz predmeta Muzeja slob. i kr. glav. grada Zagreba redom kako su za muzej stigli, otpočeto 7. IX. 1907.
Zagreb, 1907.
MGZ
6.3. Premetanje ustanova
Idući korak kojeg je Emilij Laszowski poduzeo vezano za prikupljanje predmeta i očuvanje baštine grada je obraćanje gradonačelniku s molbom da pregleda sve prostorije Gradske vijećnice i Gradskog poglavarstva, kako bi izdvojio predmete za koje je smatrao da trebaju biti sačuvani i prezentirani u gradskom muzeju. Osim toga, iz prostorija Kraljevskoga državnog arhiva također je izdvojio predmete muzealne vrijednosti i uvrstio ih u fundus muzeja.
6.3.2: Kutija za balotažu sa crnim i bijelim kuglicama
Zagreb, 1. pol. 19. st.
MGZ
6.3.1: Popis predmeta preuzetih od Gradskog poglavarstva
Zagreb, 12. rujna 1907.
HDA
6.3.3: Predmetni karton najstarije gradske zastave, BHZ 7
Zagreb, 1907.
MGZ
6.3.4 – 5: Zastava zagrebačkoga Gradeca
Zagreb, 1711. – 1740.
MGZ
6.3.6: Novi gradski muzej
Obzor, 1907.
6.3.7: Potvrda o preuzimanju škrinje gumbarskog ceha u gradski muzej
Zagreb, 15. svibnja 1908.
HDA
6.3.7: Potvrda o preuzimanju škrinje gumbarskog ceha u gradski muzej
Zagreb, 15. svibnja 1908.
HDA
6.3.8: Predmetni karton cehovske škrinje, BHZ 240
Zagreb, 1908.
MGZ
6.3.9 – 10: Škrinja gradečkoga gumbarskog ceha
Franjo Koczman, Gradec, 1795.
MGZ
6.4. Angažirani prikupljač
Kako se kretao među velikim brojem ljudi, održavao poznanstva i prijateljstva, bio u raznim odborima te član ili začasni član mnogih društava, Laszowski je dolazio do informacija o predmetima koji imaju veliku muzealnu vrijednost i koji govore o povijesti grada i njegovih ljudi. Uz veliki osobni angažman, srčano se boreći za očuvanje baštine i koristeći se svojim najboljim umijećem – pisanjem, slao je pisma i nastojao po svaku cijenu sačuvati predmete – svjedoke povijesti i kulture Zagreba. Taj aktivni pristup sabiranju predmeta rezultirao je prikupljenim i sačuvanim predmetima koji bi bez ovakvog angažmana, zasigurno bili zauvijek izgubljeni. Tako je, saznavši da se crkvene starine iz crkve sv. Marka nalaze na tavanu ženske kaznionice u Savskoj cesti, Laszowski poduzeo sve korake potrebne za smještaj ovih predmeta u muzej.
Aktivno je prikupljao predmete vezane uz cehove i nastojao ih je po svaku cijenu dopremiti u muzej. U dopisima ističe da predmeti ne trebaju nužno biti vlasništvo muzeja, ali da svakako trebaju biti sačuvani i javno dostupni.
6.4.1: Dopis Gradskog muzeja upravi Ženske kaznione
Zagreb, 6. kolovoza 1909.
HDA
6.4.2: Dopis Gradskog muzeja Odjelu za pravosuđe
Zagreb, 11. siječnja 1911.
HDA
6.4.3: Dopis uprave Ženske kaznione o darovanju dijelova oltara iz crkve sv. Marka
Zagreb, 14. veljače 1911.
HDA
6.4.4: Sv. Luka Evanđelist s propovjedaonice iz crkve Sv. Marka
18. st.
MGZ
6.4.5: Sv. Marko s glavnog oltara iz crkve sv. Marka
18. st.
MGZ
6.4.6: Sv. Pavao s glavnog oltara iz crkve sv. Marka
18. st.
MGZ
6.4.7: Popis predmeta zagrebačkoga mlinarskog ceha predanih gradskom muzeju
Zagreb, 14. siječnja 1910.
HDA
6.4.8 – 10: Cimer, tablica i škrinja gradečkoga mlinarskog ceha
18. st.
MGZ
6.5. Vizure koje nestaju
Posjedujući senzibilitet za graditeljsku baštinu, a zbog vremena u kojem je živio – vremena obnove i izgradnje Zagreba – Laszowski je pošto-poto nastojao sačuvati arhitektonske elemente kuća i zgrada koje su se rušile i dijelove vizura koje su nestajale. Čak i kad je izbivao iz Zagreba zbog svojih čestih stručnih putovanja, briga oko prikupljanja predmeta nije prestajala. Dok je u kolovozu 1907. bio na putu u Kostnice, Emilij Laszowski svom pobratimu i suosnivaču muzeja šalje pismo u kojem ga moli:
Molim te dragi Velimire riješi slijedeće: Jeli se već ruši kuća gdje bio Maximović dodji odmah do grad. savjetnika Pisačića i moli ga da kamen s vrata te kuće na kom je godina 1715 dade za gradski muzej, ne promaši???
Taj kamen, s uklesanom godinom, kao i ostali ornamentirani kameni dijelovi i stupovi dospjeli su zaslugom Laszowskog u muzej, gdje su sačuvani, konzervirani i pohranjeni.
6.5.1: Predmetni karton cehovske škrinje, BHZ 240
Zagreb, 1908.
MGZ
6.5.2: Kameni nadvratnik s uglovnice Markov trg 8 / Kamenita ul. 10
Zagreb, 1715.
MGZ
Laszowski je s braćom iz Družbe sačuvao i ugaoni kameni kip postavljen pri dnu kuće na uglu Trga sv. Marka i Gospodske (danas Ćirilometodske) ulice. Prema predaji, kip prikazuje glavu Matije Gupca, vođe seljačke bune iz 1573. Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ preuzela je obvezu izrade i postavljanja replike na istoj kući, ali na visini koja će spriječiti oštećivanje. Izrada replike kipa povjerena je kiparu Vatroslavom Drenskom, a originalni kip predan je gradskom muzeju 22. studenoga 1913. Laszowski, prepoznajući vrijednost ovog spomenika i interes građana za njega, objavljuje dva teksta o ovom predmetu u Hrvatskom zmaju 1917. i 1918.
6.5.3: Hrvatsko zemaljsko kazalište (Staro kazalište) na Markovu trgu, detalj
Leo A. Vetter, Zagreb, oko 1895.
MGZ
6.5.4: Kamena glava Matije Gupca u stalnom postavu Muzeja grada Zagreba 1968.
Nino Vranić, Zagreb, 1869.
MGZ
6.5.5: Ćirilometodska ulica 8 na uglu s Trgom sv. Marka 10
Josip Vranić, Zagreb, 1969.
MGZ
6.6. Predmete pronađene u zemlji dostavite u muzej
Predmete pronađene u iskopavanjima gradskih terena, Laszowski je s posebnom pažnjom nastojao sačuvati, a osim toga nastojao je senzibilizirati javnost oko vrijednosti takvih predmeta i potrebi čuvanja, ne samo predmeta nego i informacija o predmetima, prvenstveno mjesta njihova nalaza.
Među prvim muzejskim predmetima gradskog muzeja koji su pronađeni u zemlji bio je ključ (darovan u ožujku 1909.), gvozdeni veoma zahrđao, koji je, kako je Laszowski zapisao, nađen na Zrinskom trgu 1,5 m duboko u zemlji. Vodovodne glinene cijevi iskopane na Markovu trgu u muzej su pristigle 3. rujna 1910.
I za ostale predmete pronađene prilikom iskopavanja temelja ili dogradnje zgrada nastojao je zabilježiti vrijeme iskopavanja, kao i dubinu ili položaj na kojem su predmeti pronađeni. Tako je sam Laszowski 20. rujna 1911. muzeju darovao ulomak mača za kojega je zapisao nađeno 1m duboko u zemlji kod kopanja fontane na Jesuitskom trgu 1911.
Zaslugom Laszowskog Grad je predao muzeju predmete pronađene prilikom proširenja Gradske vijećnice u Vijećničkoj ulici 1911.
Za te predmete Laszowski je uz iscrpne podatke napravio i skicu nalaza, s upisanim brojevima na mjestima gdje su pojedini predmeti pronađeni. Ova skica prvi je arheološki dokumentacijski crtež u gradskom muzeju.
Ponukan sustavnom nebrigom za ovakve vrijedne nalaze, Laszowski upućuje dopis načelniku Janku Holjcu u kojem apelira da se izda okružnica kojom će se osigurati da se predmeti pronađeni u zemlji dostave gradskom muzeju ili gradskim uredima koji će iste proslijediti u muzej.
6.6.1: Dokument o glinenim vodovodnim cijevima
Zagreb, 1910.
HDA
6.6.2: Fotografija vodovodnih cijevi
Zagreb, 1910.
MGZ
6.6.3: Promemorija o preuzimanju predmeta pronađenih u nekadašnjoj Vijećničkoj ulici
Zagreb, 1911.
HDA
6.6.4: Skica mjesta nalaza predmeta pronađenih u nekadašnjoj Vijećničkoj ulici
Zagreb, oko 1911.
HDA
6.6.5 – 6: Lonac i vrč pronađeni prilikom proširenja Gradske vijećnice u Vijećničkoj ulici (Kuševićeva) 1911.
12. – 14. st.
MGZ
6.6.5 – 6: Lonac i vrč pronađeni prilikom proširenja Gradske vijećnice u Vijećničkoj ulici (Kuševićeva) 1911.
12. – 14. st.
MGZ
6.6.7: Koncept dopisa E. Laszowskog gradonačelniku Janku Holjcu o čuvanju zagrebačkih starina
Zagreb, 1911.
HDA
6.6.8: Čuvanje starina
Novosti, 1911.
HDA
Zgb, 1. Juna 1911.
Velemožnom gospodinu
Janku Holjcu
načelniku slob. i kr. glav. grada Zagreba
u Zagrebu
prigodom rušenja starih kuća i kopanja temelja pronašlo se je na gradskom teritoriju tekom vremena množina predmeta koji su od neprocjenjive vrijednosti za historiju i staru kulturu grada Zagreba. Naročito ističemo iskopine prigodom kopanja temelja vladine palače te te prigradnje gradske vijećnice. Ovo potonje su tim zamašnije vrijednosti jer su, po mišljenju stručnjaka rimske
Nažalost ali ne pazi se na takove iskopine te tako propadaju ili ne dolaze na mjesto kamo bi spadale: u gradski muzej. Najviše ih se zabaci ili dođu u nepozvane ruke.
Stoga molimo Vašu Velemožnost da izvoli izdati okružnicu na sva građevina poduzeća u Zagrebu, a kojom bi se ona pozvala da se na sve starine nađene prigodom rušenja kuća kopanja temelja kanala itd. pripazi, i da se one smjesta izruče ili izravno ili kroz gradsko poglavarstvo gradskom muzeju. Naročito da poduzeća u tom upute svoje vještake i radnike naročito da pripaze na, kod rušenja kuća i starih kuća: arhitektonske predmete , napise, (vratnice od kamena, stare brave, vrata i slično).
Kod kopanja temelja da pripaze na iskopane predmete bili oni od kovine ili zemlje, drva ili kamena. Osobito da se pripazi na eventualno nađeni novac. Uopće svako neobično našašće, da se smjesta dojavi gradskom muzeju ili gradskom poglavarstvu .
Svakako bi preporučili, da se svaka stara kuća, prije nego se ruši fotografski snimi. Glede toga molimo, da se gradski građevini ured pozove, da svako rušenje starih kuća dojavi upravi gradskog muzeja, koja će učiniti izvide i učiniti potrebne snimke.
Znajući kako Vaša Velemožnost u svem nastoji oko napretka gradskog muzeja i što intenzivnijeg rada na polju ispitivanja prošlosti našeg glavnog grada, uvjereni smo da će naša zamolba polučiti svoj cilj.
Ova je naša molba iz rodoljubne duše, upravljena rodoljubu, koji hoće i može svako takvo pregnuće uvažiti i realizovati.
Vašoj Velemožnosti odana
Braća hrv. Zmaja
Vel. meštar
Laszowski (potpis)
Prilikom spuštanja poda u zgradi koja se nalazila uz Crkvu sv. Marije na Dolcu otkriven je ulaz u grobnicu. Posredstvom Emilija Laszowskog predmeti pronađeni u grobnici, svetačke medaljice, hodočasničke medaljice, dijelovi nakita… doneseni su i sačuvani u gradskom muzeju. O tome Laszowski piše u godišnjem izvještaju:
Osobito nam je istaknuti dar grada Zagreba, tj. nalaz, koji se je otkrio u staroj grobnici iza crkve sv. Marije...
a na predmetnoj kartici jednoga od predmeta navodi:
Raka otkrivena 6. III 1913. u zgradi iza crkve sv. Marije gdje je nekoć bilo pogreb. društvo. Raka bila boltana i vodile su dolje stube. Nađeno oko 60 kostura (lubanja i kosti). Raka sada zemljom zatrpana. Kosti su prenesene na Mirogoj.
6.6.10: Hodočasnička medaljica iz svetišta Unserfrau
Unserfrau, oko 1700.
MGZ
6.6.9 : Hodočasnička medaljica iz Marije Bistrice
Rim, 18. st.
MGZ
6.6.11: Hodočasnička medaljica iz Zaragoze
Rim/Zaragoza, 18. – 19. st.
MGZ
